22. svi 2013.

NA DANAŠNJI DAN - Zvanično predstavljena zastava RBiH iz 1992. godine

Zastava koja je usvojena 4. maja 1992. godine za zastavu Republike Bosne i Hercegovine, zasnivala se na zastavi srednjovjekovne Bosne i bosanske dinastije Kotromanić. Zastava Republike Bosne i Hercegovine bila je pravougaonog oblika, bijele boje sa grbom Republike Bosne i Hercegovine u sredini. Odnos širine i dužine zastave bio je jedan prema dva. Prvi put je zvanično predstavljena 22. maja 1992. godine ispred zgrade UN-a u New Yorku. (historija.ba)

ARHIVA - Index Univerziteta u Sarajevu iz 1992. godine

Poslom se nađoh u arhivi Mašinskog fakulteta u Zenici i, u moru dokumenata, predame bahnu jedna krasna uspomena iz teških vremena - index Mašinskog fakulteta u Zenici Univerziteta u Sarajevu iz 1992. godine

13. svi 2013.

HERBAR - Zova: Kako napraviti sok i čaj?

Zova je poznata ljekovita biljka. Raste samoniklo u obliku žbuna. Ponekad može dostići visinu 5 i više metara. Cvjetovi su ljekoviti i koriste se za pravljenje čaja i soka. Cvjetovi su veliki bijeli ili žuti, sastavljeni od više malih cvjetića. Beru se u proljeće i ljeto, najčešće su to maj i jun mjesec. Cvjetovi zove predivno mirišu. Tamo gdje rastu, često su nepristupačni tereni, pa se treba dobro potruditi da bi došli do ovog dara prirode. Ljekoviti su i ostali dijelovi biljke. Listovi, plodovi i kora se također upotrebljavaju. Kora zove je laksativ i diuretik. Drvo zove je mekano iznutra. Može se lahko izdubiti bijela srž i koristiti se za pravljenje pištaljki i svirala. Zova se drugačije zove bazga, baz, zovina, bjelika, božovina.

Kako napraviti sok od zove

Sok od zove je izuzetno prijatan i osvježavajući napitak tokom ljeta, a uz to ima i ljekovita svojstva. Sok čisti organizam i dobar je za bronhije. Zimi smiruje groznicu i povišenu temperaturu. Evo kako i vi jednostavno možete doći do ovog napitka.

Za pravljenje ovog napitka koriste se svježi listovi zove. Na 1 litar hladne vode ide 20 cvjetova zove. Neka vam to bude mjerilo, pa vi možete napraviti i više. Svakako da je bolje kad već pravite, napraviti veću količinu.

Potopite cvjetove u hladnu vodu i ostavite da odstoji 24 sata, na hladnom i tamnom mjestu. Iscijedite jedan limun i dodajte, a onda i 500 grama šećera. Ostavite da odstoji sve još 24 sata. Neophodno je da povremeno promiješate sirup, da bi se šećer potpuno rastopio. Nakon 24 sata procijedite sirup od zove kroz odgovarajuću cjediljku ili čak gazu. Kada je napitak gotov, sipajte, otprilike trećinu čaše sirupa, a onda dolijte vodu do vrha. Tako ste dobili sok od zove u kome ćete moći da uživate preko ljeta, a ako ga napravite u većoj količini i tokom cijele godine.

Kako napraviti čaj od cvjetova zove

Dvije male kašike sušenog cvijeta zove prelijte sa šoljom ključale vode i ostavite da odstoji 10 minuta. Procijedite i zasladite po želji. Kada se prohladi poslužite. Pijte dvije šolje čaja na dan.
Čaj od zove je dobar kod kašlja i bronhitisa, zatim kod respitatornih infekcija i povišene temperature. Koristi se za bolju cirkulaciju, protiv nesanice i za pospješivanje apetita. Čaj od zove se koristi i za stomačne grčeve. Čaj od zove tjera na znojenje i pospješuje izmokravanje. Koristi se kod upala bešike, bubrega i cistitisa. Čaj je koristan i kod reume i bolova u kostima. (lekovitebiljke.com)

12. tra 2013.

HUMOR - Oglas koji je nasmijao regiju

Oglas koji je objavljen na web-stranici za kupoprodaju, pik.ba, ubrzo je postao senzacija zbog detaljnog opisa artikla koji se prodaje, Golf 1. Ako je ko zainteresovan za kupovinu ovog nekrunisanog kralja naših cesta, neka pročita opis koji slijedi:

Ako das 300 evrica dobijas GRATIS auto. U mom je vlasnistvu 3 godine i 2 mjeseca. Plin je atestiran i potrosnja je 8 litara na otvorenom. Auto je u voznom stanju. Prednji lijevi branik je malko udaren, al' meni to ne smeta i pravim se da ga ne vidim. Placanje iskljucivo SOLARNO - pare na sunce! Moze u 3 rate, ali kad das trecu ratu dobijas i auto.
I da ne kazes da sam stipsa, casticu te sa dvije litre benzina, jednom gorcom kafom posto nam je maloprjie nestalo secera i imas pravo na dvije case soka od visnje.

Nikakve zamjene me NE INTERESUJU! Znaci, ni jednodnevni pilici, ni poluautomatske puske, ni motorne testere, ni sjemenski kukuruz, ni polovni kompjuteri, ni rotacione brusilice, ni sjenicki sir, ni tarot karte, ni stajsko djubrivo, ni patke, sotke, guske, plovke, morke zecevi,svinje,konji krave ,...
I da napomenem da me ne interesuju zamjene za psecu hranu, za balans stangle od yuga, za mjesalice za beton, za baliranu djetelinu... Nikakvi kanapi za vesanje i sprave za mucenje ljudi me NE INTERESUJU!

Registracija istice nekako pred sami kraj,gume nove samo sto mi ih vulkanizer naizvrat namontiro pa se ne vide sare al imaju matere mi ,grijanje je ljeti odlicno a zimi imaju 2 jambolije pa se umotaju ,a ako vas ima vise u autu uspiju i nadihat malo,limarijski zdrav,pod nije najbolji ima se malo doradit ,neki dan mi je ispala steka cigara a i malo osjeti se vjetar kako fura odozdo.

Ljudi, samo KES! Sta ovde nije jasno?!

Pozurite ljudi sa kupovinom da ne bih morao da spustam cijenu na 120e za auto.
Salim se naravno, sta se primate?! Cijena moze samo da ode gore jer ipak je kriza na Bliskom istoku, a i ovi Korejanci su mi sumnjivi (ili Korejci?! ma nije ni bitno).

Edit:
Posto nisam bio dovoljno jasan gore pa mi se pojavljuju pitanja tipa:

da naglasim ,nikakvi helikopteri,avioni ,migovi, ja se ljudi nesmijem na ljestve popet a da sjedem u helikopter, i da napomenem nikakvi tenkovi, haubice, topovi, crijep, oluci, cesme, vodokotlici, bojleri me ne zanimaju kupam se iskljucivo bokalicem.
Imaju dvije male flekice na zadnjem sjedistu, to kako su kokosi nekad ulazile kroz pod da snesu jaje pa nekad znao i horoz uci pa se posere ali gotov neprimjeto,vise se cuje nego sto sto se vidi .

Edit:
Posto vidim da ima mnogo zainteresovanih ljudi za golfa da samo napomenem da od opreme ima trokut ,imao sam i lenjir i sestar negdje al ispalo mi,mislio sam ti dat i kljuc za svjecice al necu ,one nikad nisu odvrtane zapeklo je to Bog to ne odvrnu pa da dzaba ne opterecujemo gepek,prvu pomoc imas u svakom gradu neki je ljudi zovu i hitna,a dacu ti i pumpu ,da nekazem nisam nista dao,posto mi gume pustaju malo,prvo prva lijeva pocne pa dok nju napumpas onda pusti zadnja lijeva pa dok nju onda zadnja desna pa na kraju i prva desna pocne pustat ,i kad ih tako napumpas onda si miran narednih 534 metara pa opet pumpas,a za rezevne nemojte pitat dzabe probjene su obje,doduse kod ove lijeve nema ventia a inace dobra je ,al ja stavim ventil ono pisti izvadim ga sisti,pa kontam da je ventil od desne gume.


Edit:
Da koju rijec i o motoru kazem,1.1 benzin mada pali ko los dizel ,svjecice nikad nisu dirane ,ulje nije da trosi neko potrosi sve ,pa sam mu poceo sipat jestivo ulje floriol jeftinije me izadje,mjenjac 4 brzine stim da prva i druga rade perfekt a iz trece i cetvrte iskace ali nema veze svakako dok dodjete do njih gume su izduhale,kocnice rade ali ne koce ,disk plocice takodje nikad nisu mijenjane pa ono sto i bi zakocile nemogu,a rucna ,rucna je jel je darnes koci ,samo sto se otkinula kad sam zadnji put povuko pa sad ima rupa izmedju sjedala,zracni filter takodjer nema,mnogo mi baca na iber pa nisam mogo mijenjat filetere pa sam stavio komad spuzve 10ke bitno sluzi,svjetla rade ali se ne vide ,mislim vide se ono ko malo il to mozda mi se cini posto napnem se ko konj kad vozim nocu ,tako da ponoci ne vidis se al se cujes posto mi auspuha takodjer nema ,mislim ima od grane pa do pola auta a ono pola odpalo jedne prilike .

Edit:

Zaboravio sam sirenu spomenuti ,nema ni njee ,ali ima zvonce ono sa bicikla ,fino se cuje samo sto se nemoze u svatove s njim ici .

Edit:

Na zahtjev mnogobrojnih kupaca da vam opisem jedan dan u golfu .....ustanem vam ja oko 8 ujutro,upalim tv izgledam vijesti u 7 ,onda uzmem kljuceve od golfine da ga pocnem palit posto hocu da negdje idem oko podne ,kad izadjem napolje i vidim ga na dvoristu vratim se u kucu i drmne 2 3 casice rakije da dodjem seb pa opet izadjem napolje,,,e sad nastaje dramaturgija,vergla golf a verglam i ja ,i tako oko pola 10 u kucu na dorucak a uvjek ostavim neko dijete iz komsiluka da vergla mozda i upali,kad jedem onda saberem 2 3 komsije da gurnemo i odma na pola kljuca upali ,cepici za usi preporucujem i ja i i doktor koji me pregledo ,takodjer brnjica na usta jer ulijece svakakve prasine u auto ,a i htz oprema je dobro dosla zna i poveci kamen uletit ,,kad si na putu svi bjeze ,jer dobro znaju kakve su kocnice,u krivini preko 40 ne pokusavaj dzabe izvalit ces i ono malo trapa sto ima ,u slucajo da ostane kokos neka pozadi imas odma uzinu ,radio je radio sad vise ne radi ,pjevaj saaam sebi ,tako ce ti uvjek odgovarati zanr muzike,ne preporucujem da se prevozi vise od dvoje ,to sto je registrovan za 5 osoba nema nikakve veze sa mojim golfom,i kad si saam u njemu rizicno je a jos ako natovaris koga pa ako je i tezi nema Boga da stanete,

Edit:

mnogi pitaju za brisace,pa imaju brisaci i prednji i zadnji ,stim da nijedni ne rade,ne rade od kako sam ga kupio,posto sam uzeo od oca i jednom ih slucajno zakacio rukom oni stali mahat ispred mene kontam kad ste mi ocu mahali nece te i men i ja izvalio ablender tako da nema ni zmigavaca,al kad skreces lijevo bacis lijevu ruku kroz prozor ,ali nemoze se prozor otvorit do kraja pa ono malo prstice bacis ,ja sam jednog srednji prst izbacio ,na sud moro ici nemozez objasnit da sam skreto,a kad hoces desno malo se protegnes al niposto ne naslanjati se na vrata posto nemogu da se zatvore ,dakle suvozac se prihvati rupe gdje je rucna bila i drzi vrata desnom rukom ,a sad sva cetiri zmigavca za to vec moras imat suvozaca .gepek mu je jako prostran ali ne upotrebljiv sta god stavis ostane iza tebe ,nije sto je truho nego imaju dvije vece rupe rasprostranjene cijelim gepekom,takodjer gepek se teze otvara moras imat pajser al sta ce ti kad ne rupa u njemu ,e zadnji prozori se mogu otvoriti al ces se pomucit prilikom zatvaranja pa bolje ne otvarat ,,sajle od gasa i kvacila su poprilicno po lose ,recimo kvacilo do pola ide normalno a od pola ti ga vuces rukom il podvaljujes nogom ,a gas dodje do pola i onda stane tu mozez karburator iscupat al ga ne vrati vise ,razvodna kapa mi je jako dobra ,ona mi je nova ,znam cudite se odkud nesto novo e pa nije novo zezam se ,pukla je na 4 dijela pa sam je zalijepio trakom ali fercera opet,samo imam problem sa akumulatorom nasadila mi se kvocka neki dan pa neznam kud cu je ....

8. tra 2013.

HISTORIJA - 810 godina Bilinopoljske izjave + TEKST IZJAVE!

BREAKING-NEWS 
Danas je Bosna odbacila bogumilstvo! 
Velika pobjeda Pape! 
Ivan de Casamaris - spasilac kršćanstva! 
Bosna se vraća pod okrilje Vatikana! 

Tim rečenicama bi se 8. aprila 1203. godine oglasio RAI Uno, Vatican TV, Corriere della Serra, La Stampa i La Repubblica. No, realnost je bila potpuno drugačija...

Kulin ban
Ilustracija: Emir Isović
Po definiciji enciklopedije "Proleksis", koja je nastala iz čuvene "Opće i nacionalne enciklopedija u 20 knjiga", koju je izradio Leksikografski zavod "Miroslav Krleža", "bilinopoljska abjuracija, akt odricanja od bogumilskog učenja. Dokument je donesen na Bilinu polju 8. IV. 1203, a potpisali su ga papinski legat Ivan de Casamaris i predstavnici bos. krstjana u prisutnosti bana Kulina. Kulin i predstavnici krstjana odrekli su se svojega učenja pod prijetnjom križarskog rata. B. a. prvi je poznati dokument koji sadržava osnovna načela bos. krstjana."

TEKST IZJAVE
"U ime vječnoga Boga, stvoritelja svega i otkupitelja ljudskoga roda, godine od njegova utjelovljenja 1203, šeste godine (pontifikata) gospodina pape Inoćenta III.

Mi, priori onih ljudi, koji smo se do sada na poseban način nazivali povlasticom kršćanskog imena na području Bosne, izabrani kao predstavnici svih, u ime sviju koji pripadaju bratstvu naše zajednice, u prisutnosti gospodina Ivana Casamarisa, kapelana vrhovnog svećenika i od Rimske crkve u Bosnu zbog toga poslanog, u prisutnosti gospodina bana Kulina, gospodara Bosne, obećajemo pred Bogom i njegovim svetima da ćemo ostati vjerni naredbama i zapovijedima svete Rimske crkve u životu i vladanju našem kao i da ćemo slušati i živjeti prema njezinim naredbama. Jamčimo u ime sviju koji pripadaju našoj zajednici i iz naših su mjesta, sa svim imanjima i stvarima, da nećemo nikada ubuduće slijediti opačinu krivovjerstva.

U prvom redu odričemo se raskola, zbog kojega smo ozloglašeni, i priznajemo Rimsku crkvu, našu majku, glavom svega crkvenog jedinstva; (obećajemo) da ćemo u svim našim mjestima, gdje se nalaze zajednice braće, imati bogomolje u kojima ćemo se kao braća zajednički sastajati da javno pjevamo noćne, jutarnje i dnevne časove. U svim ćemo crkvama imati oltare i križeve; knjige, kako Novog tako i Starog zavjeta, čitat ćemo kako to čini Rimska crkva. U svakom našem mjestu imat ćemo svećenike, koji moraju barem u nedjelje i na blagdane, prema crkvenim odredbama, čitati mise, slušati ispovijedi i davati pokore.

Pored bogomolja imat ćemo groblja, u kojima će se pokapati braća i došljaci ako ondje slučajno umru. Najmanje sedam puta na godinu primat ćemo iz ruku svećenika Tijelo Gospodnje, a to znači: na Božić, Uskrs, Duhove, Blagdan apostola Petra i Pavla, Uznesenje Djevice Marije, na njezino rođenje i na spomen Svih Svetih, koji se slavi prvog novembra.

Od Crkve određene postove obdržavat ćemo i čuvati ono što su naši stari mudro odredili. Žene, koje budu pripadale našoj družbi, bit će odijeljene od muškaraca kako u spavaonicama tako i u blagovaonicama, a niko od braće neće sam sa samom razgovarati, otkuda bi mogla proizaći zla sumnja. Niti ćemo unaprijed primati nekoga ili neku udatu, osim ako se uzajamnim sporazumom, obećavši uzdržljivost, oboje zajednički obrate.

Slavit ćemo svetačke blagdane određene od Svetih Otaca i nikoga, za kojega bismo sa sigurnošću znali da je manihejac ili neki drugi krivovjerac, nećemo primiti da s nama stanuje. I kako smo odijeljeni od ostalih svjetovnjaka životom i vladanjem, tako ćemo se također razlikovati odjećom, koja će biti zatvorena, neobojana (ne šarena), izmjerena do gležanja.

Od sada se nećemo nazivati kršćanima, kao do sada, nego braćo, da ne bismo, sebi pripisujući to ime, drugim kršćanima nanosili nepravdu. Kad umre učitelj, od sada za vazda, priori s vijećem braće, bojeći se Boga, izabrat će starješinu kojega treba potvrditi rimski prvosvećenik. I ako Rimska crkva bude htjela nešto dodati ili ublažiti, vjerno ćemo prihvatiti i obdržavati. Da ovo ima snagu za vazda, dokazujemo našim potpisom.

Dano kod rijeke Bosne, na mjestu koje se zove Bilino polje, 8. aprila (1203.).

Potpisujemo: Dragič, Ljubin, Dražeta, Pribiš, Ljuben, Radoš, Vladoš, ban Kulin, Marin arhiđakon dubrovački.

Zatim mi Ljubin i Dražeta po volji sve naše braće u Bosni i samoga bana Kulina, s istim gospodinom Ivanom kapelanom došavši k uzvišenom i najkršćanskijem kralju Ugarske, u prisutnosti samoga kralja i časnoga nadbiskupa kaličkog a i biskupa iz Pečuha i mnogih drugih zakleli smo se u ime svih da ćemo ono što smo ugovorili čuvati, i ako Rimska crkva bude htjela od nas nešto drugo, uvest ćemo po katoličkoj vjeri.

Učinjeno na Kraljevu ostrvu, 30. aprila 1203."

Ban Kulin umro je ubrzo iza sastanka na Bilinom polju. Naslijedio ga je rođak ban Stjepan koji je na osnovu Izjave i u potpunosti pomagao bosanske krstjane. Susjedi ovako učenje nisu prihvatali. Tako je prije Izjave na Bilinom pPolju, ugarski kralj organizovao vojni pohod protiv vlastele u Bosni i uništenja bogumila.

Godine 1463. je pred sultanom Mehmedom II El-Fatihom 36.000 bogumilskih porodica prihvatilo islam. Nedugo nakon dolaska Osmanlija sva bogumilska sela i naselja su prihvatila islam. Potomci bogumila su tako nastavili da budu drugačiji od svoga okruženja i u tome je tajna svih nasrtaja na njih od strane njihovih komšija sa istoka i zapada.

Više o ovom historijskom dokumentu pogledajte:

1. ožu 2013.

DAN NEZAVISNOSTI - Dokumenti Referenduma o kojima se malo zna

Dana 01.03.1992.godine na legalno i u skladu sa ustavom sprovedenom referendum građani Bosne i Hercegovine su se izjasnili za nezavisnost Bosne i Hercegovine i njeno osamostaljenje od bivše SFRJ.
 
Svi smo manje-više upoznati sa posljedicama Referenduma, ali kako su izgledale odluke i važni dokumenti, to ćete otkriti samo na AfanovomBlogu!

  • Prvo je Skupština Socijalističke republike Bosne i Hercegovine donijela Odluku o raspisivanju republičkog referenduma za utvrđivanje statusa Bosne i Hercegovine. Odluka je glasila ovako:



O D L U K A
O RASPISIVANJU REPUBLIČKOG REFERENDUMA ZA UTVRĐIVANJE STATUSA
BOSNE I HERCEGOVINE

 I
Raspisuje se referendum u Socijalističkoj republici Bosni i Hercegovini.

II
Referendum će se održati 29. februara i 1. marta 1992. godine.

III
Na referendumu će se građani Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine izjasniti o pitanju:
JESTE LI ZA SUVERENU I NEZAVISNU BOSNU I HERCEGOVINU, DRŽAVU RAVNOPRAVNIH GRAĐANA, NARODA BOSNE I HERCEGOVINE - MUSLIMANA, SRBA, HRVATA I PRIPADNIKA DRUGIH NARODA KOJI U NJOJ ŽIVE?
ZA / PROTIV

IV
 Referendum će sprovesti Republička izborna komisija i opštinske izborne komisije.

V
Ova odluka stupa na snagu danom objavljivanja u "Službenom listu SR BiH"

SKUPŠTINA SOCIJALISTIČKE REPUBLIKE BOSNE I HERCEGOVINE ("Službeni list RBiH" br. 2; 27. januara 1992.)
 
  • Referendum je sproveden, a građani su se izjašnjavali na glasačkim listićima sljedećeg sadržaja:
Glasački listić sa referendumskim Pitanjem
  • A onda, Republička izborna komisija 6. marta 1992. godine objavljuje rezultate Referenduma. Taj dokument je izgledao ovako:
Na osnovu člana 28. tačke 6. Zakona o referendumu ("Službeni list SRBiH", br 29/77 i 24/91), Republička izborna komisija na sjednici održanoj 6. marta 1992. godine, utvrdila je rezultate
 
 REPUBLIČKOG REFERENDUMA ZA UTVRĐIVANJE STATUSA BOSNE I HERCEGOVINE KOJI JE ODRŽAN 29. FEBRUARA I 1. MARTA 1992. GODINE, te iste
OBJAVLJUJE

Od ukupnog broja glasača 3.253.847 na Republički referendum za utvrđivanje statusa Bosne i Hercegovine izašlo je i glasalo 2.073.568 građana sa pravom glasa ili 64,31%, i to prema izvodima iz opštih biračkih spiskova 1.989.786, i na osnovu potvrda o upisu u opšti birački spisak 83.535 glasača.

Važećih glasačkih listića bilo je 2.067.969 ili 64,14%. Od ukupnog broja važećih listića, "ZA" je bilo 2.061.932 glasača, ili 99,44%, dok je "PROTIV" glasalo 6.037 ili 0,29%, a nevažećih glasačkih listića bilo je 5.227 ili 0,25%.
 
Dakle, od ukupnog broja (2.073.568) građana koji su glasali na Republičkom referendumu za utvrđivanje statusa Bosne i Hercegovine 29. februara i 1. marta 1992. godine, ZA SUVERENU I NEZAVISNU BOSNU I HERCEGOVINU, DRĆAVU RAVNOPRAVNIH GRAĐANA, NARODA BOSNE I HERCEGOVINE - MUSLIMANA, SRBA, HRVATA I PRIPADNIKA DRUGIH NARODA KOJI U NJOJ ŽIVE izjasnilo se 2.061.932. građana ili 99,44%.
 
Broj 170/92.
6. marta 1992. godine
Sarajevo

Sekretar, mr Hilmo Pašić, s. r.
Predsjednik, mr Mirko Bošković, s. r.
("Službeni list RBiH", br. 7; 27. mart 1992. godine)
  • Konačno, 28. februara 1995. godine, Skupština Republike Bosne i Hercegovine donosi

Z A K O N
O PROGLAŠENJU 1. MARTA DANOM NEZAVISNOSTI
REPUBLIKE BOSNE I HERECEGOVINE

 Član 1.
Proglašava se dan 1. mart Danom nezavisnosti Republike Bosne i Hercegovine.

Član 2.
Dan nezavisnosti Republike Bosne i Hercegovine je državni praznik.

Član 3.
Na Dan nezavisnosti Republike Bosne i Hercegovine, državni organi, preduzeća i druga pravna lica ne rade.
Vlada Republike Bosne i Hercegovine odredit će koji državni organi, preduzeća i druga pravna lica su dužna da rade na dan državnog praznika.

Član 4.
Ovaj Zakon stupa na snagu danom objavljivanja u "Službenom listu R BiH"

 Predsjednik
Skupštine R BiH
Miro Lazović, s.r.
 
  • A ovaj zakon 6. marta svojim Ukazom proglašava predsjednik Predsjedništva RBiH, Alija Izetbegović, koji je glasio:


U K A Z
O PROGLAŠENJU ZAKONA O PROGLAŠENJU 1. MARTA DANOM NEZAVISNOSTI REPUBLIKE BOSNE I HERCEGOVINE
 

Član 1.
  Proglašava se Zakon o proglašenju 1. marta Danom nezavisnosti Republike Bosne i Hercegovine, koji je Skupština Republike Bosne i Hercegovine donijela na sjednici Skupštine od 28. februara 1995. godine.

Protokolarni broj 1780/95
6. marta 1995. godine
Sarajevo

Predsjednik Predsjedništva RBiH
Alija Izetbegović, s.r.
 
SVIM DOMOLJUBIMA SRETAN DAN NEZAVISNOSTI JEDNE I JEDINE IM DOMOVINE, BOSNE I HERCEGOVINE!
Afan 


26. velj 2013.

PUTUJTE SA AFANOM - Izlet na Bobovac i Kraljevu Sutjesku


Izlet na Bobovac i Kraljevu Sutjesku, prijestolnice Bosanskog kraljevstva, tvrdi grad smješten između dvije rijeke, Bukovice i Mijakovskog Potoka, na oko 700m nadmorske visine, 50 kilometara od Zenice, u prelijepom pejzažu i karakterističnom krajoliku srednje Bosne.

Izlet će se sastojati od prijevoza autobusom od Zenice do Kraljeve Sutjeske, zatim pješačenja od Kraljeve Sutjeske, kroz prelijepi kanjon rijeke Bukovice, do masiva Bobovca, gdje ćemo održati čas historije, te povratka istom stazom.

Postoji mo...gućnosti organizovanja ručka u domaćinstvu Ibrišimović, sa tradicionalnim jelima bosanske kuhinje.

Tura je težine (od 1 do 5) 3,5. Tura je 80% ravničarska, 20% usponska (najveći uspon je na kraju, ali ima put i nije opasno)
Presvlaka, udobna obuća, foto-aparat i dobro raspoloženje obavezni!

- polazak iz Zenice busem u 7:30,
- dolazak u Kraljevu Sutjesku u 8:15,
- obilazak Kraljeve Sutjeske do 9:00 (džamija Mehmeda II El-Fatiha, Franjevački samostan, kuća Ive Duspera),
- dolazak na Bobovac oko 11:00
- čas historije i obilazak mauzoleja bosanskih kraljeva do 11:30
- ručak 11:30 (OPCIONALNO, nije u cijeni izleta!)
- slobodno vrijeme do 14:00 (mogućnost obilaska prelijepog sela Juse)
- povratak u Kraljevu Sutjesku do 16:00
- povratak za Zenicu u 16:30
- dolazak u Zenicu oko 17:15

CIJENA: 20 KM (BEZ RUČKA! Ukoliko bude više od 50% zainteresovanih, organizovat će se ručak uz unaprijed ponuđen meni tradicionalne bosanske kuhinje)

Rezervacija nema, mjesto dobijate uplatom izleta!

Informacije na afan.abazovic@gmail.com ili 062107719 

22. velj 2013.

PUTUJTE SA AFANOM - Bobovac, zaboravljeni dragulj

Prvi put sam čuo za Bobovac u četvrtom razredu osnovne škole (1998. godina), na nastavi iz čuvenog predmeta "Poznavanje društva", kada nas je učiteljica učila o srednjovjekovnim bosanskim glavnim gradovima. Od tad, pa do maja 2011. godine, nikako nisam uspijevao obići taj grad iz mojih snova.

Srećom, jedan iznenadni porodični izlet u Brezu i Vareš, pretvorio se u moj prvi susret s Bobovcem, iz pravca visoravni Pogar, na vareškoj strani. Osjećaj je zaista bio nemjeriv, tim više što sam već dugo prije toga "pojeo" sve knjige o ovom prelijepom kraju srednje Bosne. A šta kažu te knjige o Bobovcu, zašto je taj kraj ostavio tako jak utisak na mene, ne mogu opisati riječi. Postoji tek nekih hiljadu fotografija koje sam sa ocem snimio u tom kraju, a koje opet ne mogu opisati ljepotu tog predjela.

Smješten je na strmoj uzvisini koju su obgrlile dvije rijeke, sa istoka Mijakovski Potok, a sa zapada Bukovica. Pravcem sjever-jug pruža se masiv na kojem je nekada bio kraljevski grad, jedan od najjačih svojevremeno u Evropi. Danas, ponosno i gordo, stoji mauzolej tri bosanska kralja: Stjepana Dabiše, Tvrtka II Tvrtkovića i Stjepana Ostoje.

U neposrednoj blizini Bobovca se nalazi nekoliko veoma interesantnih sela, Dragovići, Mijakovići, Juse i Borovica.

S primarno odbrambeno-strategijskim značajem, Bobovac je pružao efikasnu zaštitu bosanskim vladarima od bana Stjepana II. (1322-1353) i kralja Tvrtka I. Kotromanića (1353-1391) do Stjepana Tomaševića (1461-1463). Građen, kao i toliki gradovi diljem Evrope, u nekoliko faza, duže od jednog stoljeća (početak XIV. – prvi decenij XV. stoljeća), Bobovac s 1100 m svojih bedema debljine 100-150 cm, s bansko-kraljevskim dvorom i četirima palačama, od kojih su tri bile u sastavu dvora, gradskim kapijama, kapitelima, nalazima fresko-slikarstva i raznovrsnog zanatstva, kraljevskim mauzolejom koji ističe sakralno-kulturni karakter cijeloga ansambla, sa svojih impozantnih jedanaest kula, svjedoči o svojoj eminentno evropskoj situiranosti i kvaliteti života.

Po svojoj osnovnoj namjeni, po načinu arhitektonske izvedbe i posebno po svom istaknutom političkom značaju, koji je prelazio okvire bosanske srednjovjekovne države, Bobovac dostiže onu ulogu i funkciju što su ih za tadašnju Ugarsku imali Stolni Biograd (Szekesfehervár) i Višegrad. Njihov zajednički prauzor predstavljao je Aachen Karla Velikog sa stolnom crkvom i dvorom kao modelom prijestolnice koji se raširio diljem srednjovjekovne Europe. Politička funkcija Bobovca ogleda se u činjenici da se unutar njegovih zidina čuvala bosanska kruna zbog koje je početkom XV. stoljeća, u nastojanju da je se domogne, ovu utvrdu pohodio tada najmoćniji europski vladar Sigismund Luksemburški. Bobovac su u svibnju 1463. zaposjeli Osmanlije, označivši time kraj njegove političke slave kao prijestolnice bosanskog kraljevstva. Dana 06.11.2002. godine Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH povijesno područje "Srednjovjekovni grad Bobovac" proglasila je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.

AfanovBlog za svoje čitaoce organizuje jednodnevni izlet na Bobovac i Kraljevu Sutjesku, jedne subote, početkom mjeseca aprila (kad proljepota). Izlet će se sastojati od prijevoza autobusom do centrale Vodovoda na rijeci Bukovici, a odatle slijedi lagano pješačenje u trajanju od sat i pol, prelijepim kanjonom rijeke Bukovice, do kraljevskog grada Bobovca. Moguće je organizovati i tradicionalni bosanski ručak, a u povratku će se obići i Kraljeva Sutjeska. Više informacija na Facebook stranici Putujte sa Affanom, te na AfanovomBlogu.

Tekst: Afan Abazović i bobovac.org
Foto: Afan Abazović



















20. velj 2013.

SPORT - Navijači koje nijedan klub ne bi poželio


Adolf Hitler - Schalke: Firer je bio neosporni navijač Schalkea, koji je osvojio šest titula njemačkog prvaka u njegovo doba. Klub je poslije Drugog svjetskog rata marginalizovan zbog podrške nacističkih glavešina. Čak je ASchalkeov stadion imao posebnu "Firerovu tribinu".

Pukovnik Gaddafi - Liverpool: Nakon pada libijskog lidera, od mnogih predmeta pronađenih u ostacima njegove kuće, bio je i Liverpoolov šal. Jedan od Gaddafijevih sinova, Al-Saadi Gaddafi, potrošio je godine svog života da bi postao profesionalni fudbaler, koji je povezivan s Juventusom, a igrao je za Peruđu, Udineze i Sampdoriju, sve po jednu utakmicu.
Radovan Karadžić - Inter Milan: Ratni zločinac je bio navijač Intera jer su za ovaj klub igrali Siniša Mihajlović i Dejan Stanković. Njego rođak je izjavio da je par puta bio blizu hapšenja jer je htio putovati na utakmice milanskog kluba.
Osama bin Laden - Arsenal: Posjećivao Arsenalove utakmice 70-ih godina, a jednom od svojih sinova je kupio repliku dresa Iana Wrighta, a navijači Arsenala su čak napravili i pjesmu: : 
"Osama, woah-oh
Osama, woah-woah-woah-woah
He's hiding in Kabul ("Krije se u Kabulu")
He loves the Arsenal." ("Voli Arsenal")
General Franko - Real Madrid: Smatra se da je fašistički vođa Španije toliko prisvojio tim iz Madrida, da su ih jedno vrijeme zvali "Frankov tim ljubimaca". Ustvari, on je navijao za Atletico Madrid, inače vojni klub.
Benito Mussolini - Bolonja: "Duće" je bio navijač Bolonje od njenog osnivanja 1909., a klub je procvjetao nakon njegovog dolaska na vlast 1922. godine, osvajajući prvenstvo Italije  1925., 1929., 1936., 1937., 1939. i 1941. godine. Stadion Bolonje se nekada zvao "Il Duce", kao "brilijantan primjer šta fašistička ideologija može da napravi."
Staljin - Dinamo Moskva: Klub je osnovao šef KGB-a, Lavrenty Beria, jedan od najvjernijih Staljinovih ljudi. Kad je reprezentacije SSSR-a izgubila od Jugoslavije na Olimpijadi 1952. godine,  bijesni Brko je naredio da se rasformira armijski klub CSKA Moskva, čija je većina igrača igrala za reprezentaciju.
Nicolae Ceausescu - Steaua Bukurešt: Klub je bio u vlasništvu vojske do revolucije 1989. godine, a Gheorghe Hagi i Gheorghe Popescu su istjerani bez otpreminine. Politika je pomogla Steaui da osvoji šest uzastopnih rumunskih prvenstava u osamdesetim, osvojivši i Kup evropskih prvaka 1986. (današnja Liga prvaka) i zabilježivši rekord od 104 utakmice bez poraza u prvenstvu, što je sad-zasad, evropski rekord.

19. velj 2013.

ISLAM - "Poslanički vremeplov": Sira na interaktivni način

Projekt „Poslanički vremeplov“ je interaktivna vremenska linija života poslanika Muhammeda a.s., i nema za cilj da se natječe s klasičnim ili savremenim izvorima, nego ih, naprotiv, koristi, kako bi se njegov život pokazao na jedinstven, interaktivan način. 

Fokus vremeplova su pojedinosti o historijskim činjenicama, čime se nastojalo izvući dublje značenje lekcija mudrosti ovih događaja, koji se mogu primijeniti na čovječanstvo 21. vijeka, kao što su bili prije 1400 godina. 

Više se zna o životu Muhammeda a.s., nego o bilo kojem osnivaču drugih velikih vjera, ali njegova priča je često pogrešno shvaćena, čak i namjerno iskrivljena. Ambicija Muslimanske istraživačke i razvojne fondacije (MRDF) je stvoriti proizvod koji će iznijeti na vidjelo karakter i osobnost Poslanika u neviđenom načinu. 

Nadati se da će ovaj projekt promijeniti mišljenja onih koji su ga u vrijeđali, naročito u posljednjih 3 godine, čiji smo i sami bili svjedoci. 

Razvojni tim „Poslaničkog vremeplova" trenutno naporno radi na osmišljavanju novih i uzbudljivih načina o prezentovanju svijetu života, ponašanja i učenja poslanika Muhammeda a.s.