Baš me naljutila Wikipedijina definicija bosanskog jezika. Odakle je autor ovog članka iščupao ovu definiciju, ne znam, ali kaže da je to "standardni južnoslavenski jezik kojim govore uglavnom Bošnjaci, ali i značajan broj Bosanaca različite etničke pripadnosti." Ma de nemoj mi reć'? "Uglavnom" jedan narod? A sad, dragi autore ove definicije, pogledaj otkad se spominje pojam "bosanski jezik" i hvala ti što si sam sebi u stomak skočio.
- Konstantin Filozof (pisac s kraja 14. i početka 15. vijeka) u spisu "Skazanie izjavljeno o pismeneh" spominje bosanski jezik uz bugarski, srpski, slovenski, češki i hrvatski.
- Jedan od najstarijih spomena bosanskog jezika imamo u notarskim knjigama grada Kotora: 3.jula 1436, mletački knez u Kotoru kupio je petnaestogodišnju djevojku "bosanskog roda i heretičke vjere, zvanu bosanskim jezikom Djevenu".
- Ninski biskup u Peri pisao je 1581. g. fra J. Arsenigu "bosanskim jezikom".
- U djelu Jeronima Megisera "Thesaurus polyglotus" (Frankfurt na Majni, početak 17. vijeka) spominju se uz ostale govore (dijalekte): bosanski, dalmatinski, srpski, hrvatski.
- Bosanskim jezikom su ga zvali (uz: slovinski, ilirički/ilirski, ponekad i hrvatski) i mnogi pisci od 17. vijeka naovamo: Matija Divković: "Bošnjak rođen u selu Jelaskama sjeverno od Vareša koji je pisao dobrim narodnim jezikom svoga kraja"; Stjepan Matijević, Stjepan Margitić, Ambroz Matić, Luka Dropuljić, Ivan Franjo Jukić (Slavoljub Bošnjak), Martin Nedić, Anto Knežević itd.
- Duvanjski biskup fra Pavle Dragičević 1735, piše da u Bosni ima devet svećenika koji u vršenju vjerskih obreda ispomažu "bosanskim jezikom", jer ne razumiju dobro crkvenoslavenski. Dodaje da je učenim katolicima u razgovorima sa pravoslavcima dovoljno da poznaju bosanski jezik.
- Evlija Ćelebija, osmanski putopisac iz 17. vijeka, u poglavlju "jezik bosanskog i hrvatskog naroda" svog čuvenog putopisa hvali Bošnjake, za koje kaže: "kako im je jezik, tako su i oni čisti, dobri i razumljivi ljudi". Govori o bosanskom jeziku koji je po njemu blizak latinskom, a spominje i bosansko-turski rječnik M. H. Uskufije.
- Jedan od prvih gramatičara, Bartol Kašić (Pag 1575. - Rim 1650.), rođeni čakavac, odlučuje se za štokavštinu bosanskog tipa, kakva je Divkovićeva, te se u svom "Ritualu rimskom" (Rim, 1640.) ističe da je za stvaranje zajedničkog književnog jezika (lingua communis) u južnoslavenskim krajevima potrebno izabrati jedan govor (on se zalaže za bosanski slijedeći na taj način preporuke Kongregacije za propagandu vjere i svojih poglavara iz Rima).
- Isusovac Jakov Mikalja (1601.-1654.) u predgovoru "Blagu Jezika slovinskoga" iz 1649. želi kako kaže da uvrsti "najodabranije riječi i najljepše narječeje" dodajući da je "u ilirskom jeziku bosanski jezik najljepši", i da bi svi ilirski pisci trebali nastojati da njim pišu.
- Dubrovački dramatičar Đono Palmotić, opredijelio se za govor "susjednih Bošnjaka", ističući ljepotu tog govora.
- Hrvatski pjesnik Andrija Kačić Miošić (1704.-1760.) autor "Razgovora ugodnog", snažno afirmiše štokavštinu; svoju je "Korabljicu" "prinio iz knjiga latinskih, italijanskih i hronika Pavla Vitezovića" u "jezik bosanski".
- Bosanski jezik spominje, pored srpskog, hrvatskog, češkog i poljskog i pisac Matija Antun Reljković (1732.-1798.).
- Antun Kanižić, Francesco Maria Appendini (1808. u Dubrovniku pojavila se njegova "Grammatica della lingua illirica" u čijem predgovoru ističe da je od svih dijalekata ilirski ili dalmatinsko-bosanski najsavršeniji, Ivan Popović (kojem je bosanski govor među slavenskim isto što i atički među grčkim), u nastojanju da Južni Slaveni oforme jedinstven književni jezik, zalažu se za usvajanje bosanskog govora još mnogo prije Bečkog dogovora iz 1850. godine.
- Alberto Fortis (1741. -1803; 1774. u Veneciji u djelu "Viaggio in Dalmazia" objavio i u originalu i prevodu na italijanski - znamenitu bosansku baladu Hasanaginicu - jezik Morlaka naziva: ilirskim, morlačkim i bosanskim.
- Mula Mustafa Bašeskija u svom Ljetopisu spominje Mula Hasana Nikšičanina (1780.), koji govori pola turskim, pola bosanskim jezikom.
- Naziv bosanski jezik upotrebljavaju i Slavonci Ivan Grličić (župnik u Đakovu, 1707.) i Matija Petar Katančić (1831. u Budimu objavio u šest knjiga prevod Svetog pisma "u jezik Slavno-Illyricski izgovora Bosanskog").
- Prema svjedočenju Matije Mažuranića ("Pogled u Bosnu učinjen 1839-1840", Zagreb, 1842, str. 54), sarajevski paša, iako "dobro znade turski, arapski i arnautski", ne voli da neko pred njim govori turski i ističe "da je naš slavni bošnjački jezik od svih najljepši na svijetu". U Putopisu se kaze da se u Bosni "eglendiše Bošnjački".
- Svoj jezik naziva bosanskim i Stočanin Halil Hrle, prevodilac sa arapskog ("Kasidei burdei bosnevi", Stolac,1849).
- Hercegovački pravoslavni prvaci, među kojima i Prokopije Čokorilo, traže od Ali-paše Rizvanbegovića da se za vladiku postavi čovjek vičan bosanskom jeziku. Bosanski biskup Vujičić još je1881 godine ovaj jezik zvao bosanskim.
- I hercegovački ustanici su ga tako zvali: Pero Tunguz, jedan od njihovih vođa, znao je reći: "Razumi me, čoeče, bosanski ti govorim !".
- Autor prvog štampanog alhamijado teksta, s prvim pokušajem stvaranja stabilnijeg arabičkog pravopisnog uzusa za štampanu praksu jeste Mustafa Rakim (1868 g. objavio je u Istambulu djelo "Ovo je od virovanja na bosanski jezik kitab"). Autorstvo tog djela inače je pripisivano Mehmedu Agiću iz Bosanskog Broda.
- Mostarac Omer Humo (umro 1880.), narodni prosvjetitelj, koji se borio za uvođenje narodnog jezika u škole, na kraju svoga Ilmihala ("Sehletul vusula", Sarajevo 1875; ovo je prva knjiga pisana arebicom a bosanskim jezikom, objavljena u Bosni) kaže: "Ah da je Bog do meni bio avaki bosanski pisani ćitab", a u pjesmi "Stihovi zahvale na bosanskom jeziku": "Brez suhbe (sumnje) je babin jezik najlasnji, Svatko njime vama vikom besidi, Slatka braćo, Bošnjaci, Hak (istinu) vam Omer govori". Autor je i pjesme "Dova na bosanskom".
- "Gramatika bosanskog jezika za srednje škole" nepotpisanog autora Frane Vuletića, prva je gramatika u Bosni i Hercegovini za interkonfesionalno školstvo. Zemaljska vlada BiH štampala ju je1880. g. Doživjela je više izdanja i bila u upotrebi do 1911., s tim što od 1908. g. nosi naziv "Gramatika srpsko-hrvatskog jezika".
- Salih Gašović, rodom Nikšičanin, autor je Mevluda ("Časni mevlud na bosanski jezik", Sarajevo 1878. godine; zapravo je to prepjev Mevluda Sulejmana Ćelebije) za čiji nastanak kaže: "Moliše me kolasinski prvisi, Mevlud nami daj bosanski napiši".
- Ibrahim Edhem Berbić štampao je "Bosansko-turski učitelj" (1893. u Carigradu); Ibrahim Seljubac (1900.) "Novu bosansku elifnicu", a u tom duhu radili su i drugi autori vjerskih udžbenika (npr. Junuz Remzi Stovro).
- Sejfudin Proho izdao je 1907. u Sarajevu "Tedžvidi-inas (na najlakši i najkraći način bosanski jezik.)".
- Iste godine u Sarajevu izlazi "Tedžvidi edaijjei bosnevi" Ibrahima Saliha Puške.
- 1908. u Sarajevu se pojavljuje djelo M. Dž. Čauševića "Bergivija", koje je uredništvo "Tarika" prevelo na bosanski jezik, "radi općenite koristi".
- Arif Sarajlija također je dao svoju verziju prevoda Mevluda S. Ćelebije, ("Terdžuman mevludski na jezik bosanski", Carigrad 1909).
- Franjevci su 1894 g. otpisivali M. P. Desančiću da ne govore srpski nego bosanski.
- Gradonačelnik Mostara I. Kapetanović ne jednoj sjednici 1895. g. zabranjuje da gospodin Stagner nešto kaže na njemačkom jeziku; u zapisniku je navedeno kako je rekao "da mi ovdje nismo u Beču niti Gracu već u Mostaru i da treba da se govori bosanski, da svi razumimo".
- U doba austrougarske uprave naziv bosanski jezik (Kallay ga je forsirao svojom nacionalnom politikom da suzbije hrvatski i srpski nacionalni pokret) postaje i službeni, ali ga ta uprava poslije i napušta, prihvatajući ime srpskohrvatski jezik (baron Burijan ga je forsirao čime je napustao Kallayevu nacionalnu politiku). Potiskivanje bosanskog jezika u stranu jasno je vidljivo i po datumima. Od 1.1.1879. upotrebljavan je naziv bosanski jezik - kao službeni jezik u Bosni i Hercegovini. Od 23.1.1879 na sjednici Bosanske komisije bilo je zauzeto stanovište da se naziva "bosanskizemaljski jezik". Ali u provizornom poslovniku za organe vlasti u BiH od 16.2.1879. već je upotrebljena oznaka "srpsko-hrvatski jezik". Naredbom Zemaljske vlade od 4.10.1907. g.određeno je da se "ima posve napustiti naziv 'bosanski jezik' i da se imade zemaljski jezik nazivati 'srpsko-hrvatski jezik'.
- Prvi štampani kalendar "Tursko-bosanski rječnik" (Bitolj, 1912.) što ga je sastavio Ahmed Kulender.
U duhu "čovijeka" vedra čela, ispod se nalazi lista PRAVILNO-NEPRAVILNO, pa bi mogla dobro doći ovim što žude za vlašću u ovim predizbornim danima.
A
abdest-avdest
ajvar-hajvar
ako Bog da-akobogda
alat-halat
Albanci-Šiptari
Allah-Alah
aluminij-aluminijum
ambasada-veleposlanstvo
ambasador-veleposlanik (hrvatski)
amidža (stric)-amiđa
august (kolovoz)-avgust
australijski-australski
Austro-Ugarska carevina-Austrougarska carevina
Austro-Ugarska-Austrougarska
austrougarski period-austro-ugarski period (napomena: složeni pridjevi se pišu sastavljeno, kao jedna riječ)
automehaničar-auto-mehaničar
autoput-auto-put
avaz-havaz
avion (zrakoplov)-avijon
aždaha-aždaja
B
Babilon-Vavilon
bajrak-barjak
Bajram (blagdan)
bajram-namaz/bajramski namaz-Bajram-namaz (molitva, vrsta ibadeta)
Bajram šerif mubarek olsun/Blagoslovljen ti Bajram časni (bajramska čestitka)
barbarin-varvarin
Bavarska - Bajern, Bayern, Bavaria (engleski, njemački)
Bembaša/Bendbaša-Bentbaša
Banija-Banovina (peripanonska regija u Hrvatskoj, pominje se često u kontekstu sa Likom i Kordunom)
Banja Luka/Banjaluka (napomena:U Banjoj Luci)
bežičan, bežično - bežićan, bežićno
bh./bosanskohercegovački-BH., b-h, be-ha, BE-HA (napomena: bh. je skraćenica)
Bitka za Pofaliće
bici/bitki-bitci (dativ/lokativ od riječi bitka)
Bizant-Vizant
bizantijski-bizantski
Bosanska krajina-Bosanska Krajina, Bosanska kraina
Bosanski pašaluk-Bosanski Pašaluk
bošnjački narod-Bošnjački narod, Bošnjački Narod
Božiji-Božji, božji
brđanin, mn. brđani-brdžanin
brijeg, mn. bregovi/brijezi-brjeg
C
Č
čoban-ćoban
Ć
ćevabdžinica-ćevapdžinica, čevapdžinica, ćevapnica
ćevap-čevap
ćirilica-ćerilica, čerilica, čirilica, ćilirica
ćošak-čošak
D
daidža (ujak)-daiđa,dajdža
demokratija/demokracija
diplomacija/diplomatija
djelimično/djelomično
dječko/dečko
Doboj-Istok-Doboj Istok, Doboj istok
Doboj-Jug-Doboj Jug, Doboj jug
domovina-otadžbina (srpski)
Donji Vakuf-Donji-Vakuf
donjovakufski-donjevakufski, donje-vakufski, donjo-vakufski
Drugi svjetski rat-Drugi Svjetski Rat
duhan-duvan
DŽ
džamija-đamija
džak (misli se na vreću)-đak
Đ
đak (misli se na učenika)-džak
đavo (šejtan, vrag)-džavo
đurđevak-džurdževak
E
efekt-efekat
Evropa-Europa (hrvatski)
F
fudbal-futbal, fusbal
Fudbalski klub "Sarajevo"/FK "Sarajevo"-FK Sarajevo
G
Gazi Husrev-beg-Gazi Husrev Beg, Gazi Husrev-Beg
glasati-glasovati (hrvatski)
gospođica (skrać. gđica)-gospodična (dijelovi Hrvatske)
H
hajde-ajde
Han-Pijesak-Han Pijesak, Han pijesak
helikopter-zrakomlat (hrvatski)
hemija-kemija
hereza-jeres, jereza
hiljada (tisuća)-iljada
hirurg-kirurg (hrvatski)
historija-istorija
hljeb (kruh)-hleb
hor (zbor)-kor
Holandija-Nizozemska
hrđa-rđa
hrđanje-rđanje
hrkati, hrčem-hrkam
hvala-fala
hvaliti-faliti
hvatati-fatati
I
Internet - INTERNET, internet
internetska stranica - Internet stranica
islam-Islam (religije se pišu malim početnim slovom)
Istanbul-Istambul, Istambol
Italijan/Talijan
italijanski/talijanski
J
Jerusalem-Jerusalim, Jeruzalem
jugoslavenski-jugoslovenski
K
kaiš-kajiš
kamion-kamijon
kanafa-kanapa, kanap
kanton-županija
kafez/kavez (krletka) (objašnjenje: krletka je uglavnom kućica za ptice)
kafić-kavić
kahva/kafa-kava
kaseta-kazeta (hrvatski)
kasino-kazino
katoličanstvo-katolicizam
Kipar-Cipar
ko-tko
konsenzus-koncenzus
konsistentan/konzistentan
kontroverzno-kontraverzno
korištenje - korišćenje
Koruška- Kärnten, Karintija, Carinthia (njemački, engleski)
Kosovo - Kosmet, Kosovo i Metohija
Kotor-Varoš-Kotor Varoš
krompir-krumpir
kršćanstvo-Kršćanstvo (religije se pišu malim početnim slovom)
kuhati-kuvati (srpski)
Kurban-bajram (blagdan)
L
lahak/lak (pridjev, promjena po padežima riječi lahak: gen. jd. lahka, komp. lakši; odr. obl. lahki; lahku noć)
lahko/lako
lakomislen
lezbejka
lijepo-ljepo
LJ
ljetni-letnji, ljetnji
M
Madžar/Mađar
Makedonija-FYRM, Bivša Jugoslovenska Republika Makedonija
mašallah-mašAllah (nepravilna upotreba velikog slova)
mehak/mek (promjena po padežima: nom. mehak, gen. jd. mehka, komp. mekši; odr. obl. mehki)
Mesopotamija-Mezopotamija
milion-milijon
mrkva (šargarepa)
N
naočale/naočare
naprimjer/npr.-na primjer, primjerice
naranča/narandža-naranća, naranđa
Nijemac-Njemac
nešto-nešta
Novi Zavjet-Novi zavjet
NJ
Njemačka-Nijemačka, Njemaćka, Nijemaćka
Njemica-Nijemica
O
odsjek-odsijek
okean-ocean (hrvatski)
Omer-paša-Omer Paša, Omer-Paša
općina - opština
orijent (zem.)-orjent
Orijent (Istok - istočne zemlje i narodi)
orijentacija-orjentacija
Osnovna škola "Safvet-beg Bašagić"/OŠ "Safvet-beg Bašagić"-Osnovna škola Safvet-beg Bašagić
otkad/otkada-odkad
osmanlijski/osmanski-otomanski
Osmanlijsko/Osmansko carstvo-Otomansko carstvo
Osmanlije-Otomani
ovdje-ovde (srpski)
P
pasoš-putovnica
Perzija-Persija
pijun-piun
planeta-planet
pomoranča/pomorandža
ponedjeljak-ponedeljak
posjeta-posjet
poslijeratni
posljednji-poslednji
potpredsjednik-podpredsjednik
pozorište (teatar)-kazalište
prethistorija/predhistorija
prethistorijski/predhistorijski
prijestup/prestup
prijevod/prevod
prijevoz/prevoz
privreda-gospodarstvo
projekt-projekat
promaha (propuh)-promaja
Prvi svjetski rat-Prvi Svjetski Rat
R
računar-računalo (hrvatski)
razvoj (razvitak)
redovno-redovito
riža (pirinač)
rječnik - riječnik
rjeđi (rijedak) - rijeđi
Romi-Cigani
Rumunija-Rumunjska (hrvatski)
Rusija (Ruska Federacija)
S
sagovornik/sugovornik
saopćenje-priopćenje, saopštenje
saopćiti-saopštiti
sapun/safun
saradnik/suradnik
savremeni/suvremeni
sedmica-tjedan, nedelja
sistem (sustav)
Sjedinjene Američke Države (Sjedinjene Države)
Skender-Vakuf-Skender Vakuf
Slaven-Sloven (naprimjer: Južni Slaveni je pravilno, a Južni Sloveni nepravilno)
Slovenac
slovenski-slovenački
službenik - dužnosnik (nova riječ u hrvatskom jeziku)
Smail-aga-Smailaga, Smail-Aga
smjer-smijer
snimak-snimka
sport-šport
Srem/Srijem (prid. sremski)
sretan-srećan
stadion-stadijon
Stari Zavjet-Stari zavjet
Sveto Pismo-Sveto pismo
Š
Štajerska - Styria, Steirmark
Švicarska-Švajcarska
T
tačka-točka
takmičenje (natjecanje)
također- takođe
teritorij/teritorija
tok-tijek
trenutno-trenutačno
tužilac- tužioc
U
učestvovati-sudjelovati (hrvatski)
upotreba-uporaba
upotrijebiti-upotrebiti
uvjet (uslov)
V
Vlašić-Vlašič
vlašićki-vlašički
voz (vlak)
Z
Zabranjeno pušenje-Zabranjeno Pušenje (muzički bend iz Bosne i Hercegovine)
zahtijevati-zahtjevati
zvaničnik - dužnosnik (nova riječ u hrvatskom jeziku)
Nema komentara:
Objavi komentar