Prvi odlazak na hadž iz Bosne zabilježen je 1557. godine, pune 94 godine nakon što su Turci u potpunosti zauzeli Bosnu i Hercegovinu. Taj prvi hadžija bio je neki Sarač Mehmed iz Šejh - Ferrahove mahale u Sarajevu (podatak iz lista "Preporod" od 15.06.1986. godine). Nije zabilježeno kada se vratio sa hadža niti kojim je putem hodio, a čak je nejasno i da li Sarač označava njegovo prezime ili njegovo zanimanje, kako je to tada bio običaj da se ljudi oslovljavaju.
Hadži Jusuf Livnjak nije najstariji bosansko-hercegovački hadžija ( hadž je obavio 58 godina nakon spomenutog Sarač Mehmeda) ali je prvi koji je iza sebe ostavio pisani trag. Njegova životna želja je bila da posjeti sveta mjesta i mezarja islamskih velikana.
Hadži Jusuf Livnjak nije najstariji bosansko-hercegovački hadžija ( hadž je obavio 58 godina nakon spomenutog Sarač Mehmeda) ali je prvi koji je iza sebe ostavio pisani trag. Njegova životna želja je bila da posjeti sveta mjesta i mezarja islamskih velikana.
U svom čuvenom putopisu je u opširnim detaljima opisao sve moguće lokalitete kroz koje je proputovao, od Bosne, Sarajeva i Skopja, preko Istanbula, sve do Aleksandrije i Kaira, i dalje do svetih mjesta u Arabiji, i nazad. Put je trajao godinu i deset dana, a cijelim putem Hadži Jusuf Livnjak je obilazio znamenita mjesta i opširno zapisivao svaki detalj svoga puta, uključujući manje i veće gradove i mjesta, sela i zaseoke, čak i konake u kojima je odsjedao i koja je vidio. Kada je stigao u Carigrad napisao je da nema ni riječi ni pera koji može opisati ovaj prelijepi grad, a pri dolasku u Mekku i Medinu od ushićenja je propjevao, pa opisao Harem-i Šerif, Mekam-i Ibrahim i Kabu u prelijepim stihovima.
U svome dnevniku, kojeg je pisao na turskome jeziku, a kojeg je na bosanski jezik preveo Mehmed Mujezinović, ostavio je trajan dokument iz kojega smo prikupili podatke pomoću kojih smo načinili kartu sa svim stazama kojima se kretao.
Pretpostavlja se da se rodio zadnjih desetljeća 16. vijeka, no konkretna godina rođenja nije poznata. Postoji podatak da je sredinom 17 vijeka još uvjek bio živ, iz čega se može pretpostaviti da je hadž obavio najvjerojatnije u trećoj ili četvrtoj deceniji svoga života. O njegovoj najranijoj biografiji ostalo je veoma malo podataka, tek činjenice da mu se otac zvao Muhamed, a dva brata Hasan i Omer-efendija. Pridjevak Livnjak kod Jusufa izgleda kao prezime, no zapravo je odrednica Jusufovog livanjskog porijekla.
OSNOVNI PODACI O PUTOVANJU HADŽI JUSUFA:
Ovu rutu sa sitnim izmjenama su bosanske hadžije koristile cijelo vrijeme osmanske uprave u Bosni i Hercegovini. (tekst)
OSNOVNI PODACI O PUTOVANJU HADŽI JUSUFA:
- DATUM POLASKA: 20.06.1615. godine
- DATUM POVRATKA: 01.07.1616. godine
- VRIJEME NA PUTU: 375 dana
- DUŽINA RUTE: 8574,8 km
- konj (Duvno - Sarajevo - Istanbul)
- lađa (Istanbul - Rodos - Aleksandrija),
- konj ili kamila (Aleksandrija -Rešid)
- lađa (feluka) (Rešid - Kairo)
- konj ili kamila (Kairo - Suec),
- lađa (Suec - Janbu),
- konj ili kamila (Janbu - Medina - EL Džuhva),
- lađa (El Džuhva - Džida),
- konj ili kamila (Džida - Meka - Medina -Kairo, Aleksandrija),
- lađa (Aleksandija - Rodos - Solun),
- konj (Solun - Skopje - Sarajevo - Duvno)
Ovu rutu sa sitnim izmjenama su bosanske hadžije koristile cijelo vrijeme osmanske uprave u Bosni i Hercegovini. (tekst)
BEZ BEL JE OVO BIO DOZIVLJAJ... SELAM OD FENEROVCA :)
OdgovoriIzbriši