28. pro 2012.

HISTORIJA - Hitlerov specijalni oklopni voz "Führersonderzug" - tadašnje čudo tehnike

Ne znam zašto, ali u posljednje vrijeme me hoće ovi tekstovi oko željeznica. Prije par dana objavio sam priču o oklopnom vozu kod Gradačca, a evo naletjeh i na jednu interesantnu priču o nekoć najsavremenijem vozu koji se kretao evropskim šinama, prije sedamdesetak godina, Hitlerovom specijalnom oklopnom vozu zvanom "Führersonderzug Bradenburg".

Vrlo često je korišten za njegova putovanja evropskim kontinentom, a također je poslužio i kao komandno mjesto oružanih snaga za vrijeme kampanje na Balkanu 1941. godine. Do 1940. godine voz je nosio ime ''Amerika'', a kasnije je preimenovan u Führersonderzug ''Brandenburg''. 

Uobičajeni sastav voza, prema dostupnim izvorima, izgledao je ovako:
1. Lokomotiva
2. Lokomotiva
3. Oklopljeni vagon s protivvazdušnim topovima 20 mm (Flakwagen)
4. Vagon za prtljagu
5. Hitlerov lični vagon (Führerwagen)
6. Komandni vagon s prostorom za konferencije i središtem veze (Befehlswagen)
7. Dodatni komandni vagon za ostalo komandno osoblje (Begleitkommandowagen)
8. Vagon restoran
9. Vagon za spavanje za goste
10. Vagon za spavanje za goste
11. Kupaonica (Badewagen)
12. Vagon restoran
13. Vagon za spavanje za osoblje
14. Vagon za spavanje za osoblje
15. Vagon za novinare (Pressewagen)
16. Vagon za prtljagu
17. Oklopljeni vagon s protivvazdušnim topovima 20 mm (Flakwagen)
Sastav voza mogao se mijenjati, dodavanjem ili izostavljanjem pojedinih vagona prema potrebi.
Führersonderzug u stanici Hendaye na špansko-francuskoj granici, razgovori Hitler - Franco, decembar 1940. godine

Kao što je poznato iz historije, Nijemci su za april 1941. godine planirali vojnu intervenciju u Grčkoj preko teritorija Bugarske (operacija ''Marita''). U cilju osiguranja operacije ''Marita'', ali i operacije ''Barbarossa'' tj. planiranog napada na SSSR, Nijemci su strpali u torbu (političkim putem) Mađarsku, Rumunjsku i Bugarsku, a na kraju i Kraljevinu Jugoslaviju.
Neposredno prije početka operacije na Balkanu, u Kraljevini Jugoslaviji došlo je do prevrata (27. marta) i vlast je preuzela anglofilska struja. Nakon prevrata, unatoč uvjeravanjima nove vlasti da će poštivati obaveze iz netom (25. marta) potpisanog Trojnog pakta, Hitler je odlučio uništiti Kraljevinu Jugoslaviju vojnički i kao državu.
Ovaj kratak historijski uvod bio je nužan radi boljeg razumijevanja zašto je Hitler nadzirao operacije na Balkanu sa željezničke pruge. Komanda njemačkih oružanih snaga našla se u velikoj vremenskoj stisci s obzirom na potpuno novu i ranije neplaniranu ratnu operaciju. Potrebne vojne snage ipak su uspjeli prikupiti u kratkom roku, no to je izvan ove priče.
Jedan od naglo iskrslih problema bio je: gdje smjestiti Hitlerov glavni stan (Führerhauptquartier) za operacije na Balkanu? Prvobitno, dok je planirana balkanska kampanja bila ograničena na Grčku (''Marita''), Hitler nije namjeravao napuštati Berlin. Međutim, s obzirom na širenje područja operacija pokazala se potreba da bude bliže ratištu. Logičan izbor bio je Beč. O tome se i razmišljalo. No, s obzirom na logističke i sigurnosne probleme odlučeno je: Führerhauptquartier će biti u vozu!
Izabrano je mjesto pod imenom Mönichkirschen u Donjoj Austriji. Voz je smješten na obližnjoj lokalnoj željezničkoj pruzi (koja je bila zatvorena za promet) i to u neposrednoj blizini tunela, kako bi se kompozicija mogla skloniti u slučaju vazdušnog napada. Za ovu prigodu Führersonderzug dobio je novo ime: ''Frühlingssturm'' (proljetna oluja).
Koliko je poznato, to je bio jedini slučaj u II. SR da je Adolf Hitler komandovao ratnim operacijama iz voza. Evo kako je izgledao sastav Führersonderzug-a u aprilu 1941. godine, uključivo i imena osoba koje su koristile smještaj u pojedinim vagonima:





Mönichkirschen, april 1941. godine
Adolf Hitler i komadant Luftwaffe Reichsmarschall Hermann Göring:

Komandni vagon (Befehlswagen): načelnik OKW Generalfeldmarschall Wilhelm Keitel, komadant kopnene vojske Generalfeldmarschall Walther von Brauchitsch i Adolf Hitler:

Hitler na ulazu u vagon

Posjet saveznika: regent Mađarske admiral Miklos Horthy

Još jedan saveznik: bugarski car Boris III. Uz Hitlera su ministar vanjskih poslova Joachim von Ribbentrop, načelnik OKW Generalfeldmarschall Wilhelm Keitel, Reichsleiter NSDAP Martin Bormann i načelnik operativnog odjela OKW general Alfred Jodl





OSTALI SPECIJALNI VLAKOVI

Civilni i vojni čelnici trećeg Reicha očito su voljeli putovati željeznicom, pa su uz Hitlerov voz korišteni i ovi specijalni vozovi (sonderzug):
- Ministerzug (voz za ministre) koji su najčešće koristili ministar vanjskih poslova Joachim von Ribbentrop i reichsführer SS Heinrich Himmler
- Sonderzug "Afrika" (zvao se još i "Braunschweig"), koji je koristio načelnik OKW (Oberkommando der Wermacht) feldmaršal Wilhelm Keitel
- Sonderzug "Asien" (zvao se još i "Pommern") koji je koristio Hermann Göring
- Sonderzug "Atlantik" (zvao se još i "Auerhahn"), koji je koristio vrhovni komandant ratne mornarice (Kriegsmarine) 
- Sonderzug "Atlas" (zvao se još i "Franken"), koji je koristio operativni stožer oružanih snaga (Wehrmachtführungsstabes)
- Sonderzug "Enzian", koji je koristio šef obavještajnog odjela Luftwaffe 
- Sonderzug "Ostpreussen" (zvao se još i "Sonderzug 4"), koji je koristio glavni stožer kopnene vojske
- Sonderzug "Robinson 1", koji je koristio glavni štaba Luftwaffe 
- Sonderzug "Robinson 2", koji je koristio načelnik glavnog štaba Luftwaffe
- Sonderzug "Steiermark" (zvao se još "Heinrich" i "Transport 44"), koji je koristio reichsführer SS Heinrich Himmler
- Sonderzug "Westfalen", koji je koristio ministar vanjskih poslova Joachim von Ribbentrop
- Sonderzug "Württemberg", koji je korišten za potrebe glavnog štaba kopnene vojske (Generalstabs des Heeres)

Nema komentara:

Objavi komentar

Objavi komentar