GASTRO-KUTAK - Priča o trapistu

U toku postiftarskog pohoda za namirnicama koje bi nam trebale za spravljanje sehura, naletjesmo na odjel sa sirevima. Gauda, edamer, dimko... Ali naš favorit je jedan i jedini - trapist. Pored autohtonih vrsta livanjskog i travničkog sira, vjerovatno niste znali da je i trapist originalni bosanskohercegovački proizvod. Da, da, dragi moji! 

Samostan Marija Zvijezda kraj Banja Luke

Začetke načina pravljenja trapista nalazimo u južnoj Francuskoj u srednjem vijeku, a onaj pravi, dobri, polutvrdi trapist se počeo praviti u trapističkom samostanu opatije Marija Zvijezda (njem.: Mariastern) nedaleko od Banja Luke u drugoj polovini XIX vijeka, tačnije 1869. godine. Utemeljitelj ovog samostana se zvao Franz Pfaner zajedno sa sedam redovnika, u doba dok su Bosnom i Hercegovinom još vladale Osmanlije.

 

Sir je dobio ime po svojim proizvođačima, crkvenom trapističkom redu, koji je osnovan 1663. Nastali su reformiranjem cistercita koji su nastali reformom benediktinskog reda. Poznatije opatije (samostani) su "Marija Zvijezda" (Mariastern) kod Banja Luke, Engelszell (Austrija), Samostan Mariawald (Njemačka), Citeaux, La Trappe, Sept Fons, Mont des Cats (Francuska). Danas u samostanu Marija Zvijezda žive samo dva redovnika. Po mojim saznanjima, više ne proizvode sir.

Trapist u ambalaži, sa upečatljivim sloganom svećenika Trapista
"Ora et labora" (lat. "Moli i radi")

Trapist je, po definiciji, vrsta polutvrdog sira, koji se pravi na Balkanu i u južnom dijelu srednje Evrope. Po svom sastavu je punomasni ili polumasni sir. Ima oblik cilindra, promjera 16-18 cm i visine 5-8 cm. Težak je oko 1 do 1,5 kg. Sir ima finu, gipku masu bez rupa i fino se reže. Ukus je blag, slatkast, malo kiselkastog mirisa. Vrijeme zrenja je 5 do 12 sedmica. Sadrži apsolutnu vrijednost vode u suhoj masnoj tvari oko 48%, te 55-58% vode u nemasnoj tvari, uz 1,6-2,5% soli.

Šminge-linge, a?