20. ruj 2012.

BOSNA - O maternjem nam, bosanskom jeziku

Baš me naljutila Wikipedijina definicija bosanskog jezika. Odakle je autor ovog članka iščupao ovu definiciju, ne znam, ali kaže da je to "standardni južnoslavenski jezik kojim govore uglavnom Bošnjaci, ali i značajan broj Bosanaca različite etničke pripadnosti." Ma de nemoj mi reć'? "Uglavnom" jedan narod? A sad, dragi autore ove definicije, pogledaj otkad se spominje pojam "bosanski jezik" i hvala ti što si sam sebi u stomak skočio.

  • Konstantin Filozof (pisac s kraja 14. i početka 15. vijeka) u spisu "Skazanie izjavljeno o pismeneh" spominje bosanski jezik uz bugarski, srpski, slovenski, češki i hrvatski.
  • Jedan od najstarijih spomena bosanskog jezika imamo u notarskim knjigama grada Kotora: 3.jula 1436, mletački knez u Kotoru kupio je petnaestogodišnju djevojku "bosanskog roda i heretičke vjere, zvanu bosanskim jezikom Djevenu".
  • Ninski biskup u Peri pisao je 1581. g. fra J. Arsenigu "bosanskim jezikom".
  • U djelu Jeronima Megisera "Thesaurus polyglotus" (Frankfurt na Majni, početak 17. vijeka) spominju se uz ostale govore (dijalekte): bosanski, dalmatinski, srpski, hrvatski.
  • Bosanskim jezikom su ga zvali (uz: slovinski, ilirički/ilirski, ponekad i hrvatski) i mnogi pisci od 17. vijeka naovamo: Matija Divković: "Bošnjak rođen u selu Jelaskama sjeverno od Vareša koji je pisao dobrim narodnim jezikom svoga kraja"; Stjepan Matijević, Stjepan Margitić, Ambroz Matić, Luka Dropuljić, Ivan Franjo Jukić (Slavoljub Bošnjak), Martin Nedić, Anto Knežević itd.
  • Duvanjski biskup fra Pavle Dragičević 1735, piše da u Bosni ima devet svećenika koji u vršenju vjerskih obreda ispomažu "bosanskim jezikom", jer ne razumiju dobro crkvenoslavenski. Dodaje da je učenim katolicima u razgovorima sa pravoslavcima dovoljno da poznaju bosanski jezik.
  • Evlija Ćelebija, osmanski putopisac iz 17. vijeka, u poglavlju "jezik bosanskog i hrvatskog naroda" svog čuvenog putopisa hvali Bošnjake, za koje kaže: "kako im je jezik, tako su i oni čisti, dobri i razumljivi ljudi". Govori o bosanskom jeziku koji je po njemu blizak latinskom, a spominje i bosansko-turski rječnik M. H. Uskufije.
  • Jedan od prvih gramatičara, Bartol Kašić (Pag 1575. - Rim 1650.), rođeni čakavac, odlučuje se za štokavštinu bosanskog tipa, kakva je Divkovićeva, te se u svom "Ritualu rimskom" (Rim, 1640.) ističe da je za stvaranje zajedničkog književnog jezika (lingua communis) u južnoslavenskim krajevima potrebno izabrati jedan govor (on se zalaže za bosanski slijedeći na taj način preporuke Kongregacije za propagandu vjere i svojih poglavara iz Rima).
  • Isusovac Jakov Mikalja (1601.-1654.) u predgovoru "Blagu Jezika slovinskoga" iz 1649. želi kako kaže da uvrsti "najodabranije riječi i najljepše narječeje" dodajući da je "u ilirskom jeziku bosanski jezik najljepši", i da bi svi ilirski pisci trebali nastojati da njim pišu.
  • Dubrovački dramatičar Đono Palmotić, opredijelio se za govor "susjednih Bošnjaka", ističući ljepotu tog govora.
  • Hrvatski pjesnik Andrija Kačić Miošić (1704.-1760.) autor "Razgovora ugodnog", snažno afirmiše štokavštinu; svoju je "Korabljicu" "prinio iz knjiga latinskih, italijanskih i hronika Pavla Vitezovića" u "jezik bosanski".
  • Bosanski jezik spominje, pored srpskog, hrvatskog, češkog i poljskog i pisac Matija Antun Reljković (1732.-1798.).
  • Antun Kanižić, Francesco Maria Appendini (1808. u Dubrovniku pojavila se njegova "Grammatica della lingua illirica" u čijem predgovoru ističe da je od svih dijalekata ilirski ili dalmatinsko-bosanski najsavršeniji, Ivan Popović (kojem je bosanski govor među slavenskim isto što i atički među grčkim), u nastojanju da Južni Slaveni oforme jedinstven književni jezik, zalažu se za usvajanje bosanskog govora još mnogo prije Bečkog dogovora iz 1850. godine.
  • Alberto Fortis (1741. -1803; 1774. u Veneciji u djelu "Viaggio in Dalmazia" objavio i u originalu i prevodu na italijanski - znamenitu bosansku baladu Hasanaginicu - jezik Morlaka naziva: ilirskim, morlačkim i bosanskim.
  • Mula Mustafa Bašeskija u svom Ljetopisu spominje Mula Hasana Nikšičanina (1780.), koji govori pola turskim, pola bosanskim jezikom.
  • Naziv bosanski jezik upotrebljavaju i Slavonci Ivan Grličić (župnik u Đakovu, 1707.) i Matija Petar Katančić (1831. u Budimu objavio u šest knjiga prevod Svetog pisma "u jezik Slavno-Illyricski izgovora Bosanskog").
  • Prema svjedočenju Matije Mažuranića ("Pogled u Bosnu učinjen 1839-1840", Zagreb, 1842, str. 54), sarajevski paša, iako "dobro znade turski, arapski i arnautski", ne voli da neko pred njim govori turski i ističe "da je naš slavni bošnjački jezik od svih najljepši na svijetu". U Putopisu se kaze da se u Bosni "eglendiše Bošnjački".
  • Svoj jezik naziva bosanskim i Stočanin Halil Hrle, prevodilac sa arapskog ("Kasidei burdei bosnevi", Stolac,1849).
  • Hercegovački pravoslavni prvaci, među kojima i Prokopije Čokorilo, traže od Ali-paše Rizvanbegovića da se za vladiku postavi čovjek vičan bosanskom jeziku. Bosanski biskup Vujičić još je1881 godine ovaj jezik zvao bosanskim.
  • I hercegovački ustanici su ga tako zvali: Pero Tunguz, jedan od njihovih vođa, znao je reći: "Razumi me, čoeče, bosanski ti govorim !".
  • Autor prvog štampanog alhamijado teksta, s prvim pokušajem stvaranja stabilnijeg arabičkog pravopisnog uzusa za štampanu praksu jeste Mustafa Rakim (1868 g. objavio je u Istambulu djelo "Ovo je od virovanja na bosanski jezik kitab"). Autorstvo tog djela inače je pripisivano Mehmedu Agiću iz Bosanskog Broda.
  • Mostarac Omer Humo (umro 1880.), narodni prosvjetitelj, koji se borio za uvođenje narodnog jezika u škole, na kraju svoga Ilmihala ("Sehletul vusula", Sarajevo 1875; ovo je prva knjiga pisana arebicom a bosanskim jezikom, objavljena u Bosni) kaže: "Ah da je Bog do meni bio avaki bosanski pisani ćitab", a u pjesmi "Stihovi zahvale na bosanskom jeziku": "Brez suhbe (sumnje) je babin jezik najlasnji, Svatko njime vama vikom besidi, Slatka braćo, Bošnjaci, Hak (istinu) vam Omer govori". Autor je i pjesme "Dova na bosanskom".
  • "Gramatika bosanskog jezika za srednje škole" nepotpisanog autora Frane Vuletića, prva je gramatika u Bosni i Hercegovini za interkonfesionalno školstvo. Zemaljska vlada BiH štampala ju je1880. g. Doživjela je više izdanja i bila u upotrebi do 1911., s tim što od 1908. g. nosi naziv "Gramatika srpsko-hrvatskog jezika".
  • Salih Gašović, rodom Nikšičanin, autor je Mevluda ("Časni mevlud na bosanski jezik", Sarajevo 1878. godine; zapravo je to prepjev Mevluda Sulejmana Ćelebije) za čiji nastanak kaže: "Moliše me kolasinski prvisi, Mevlud nami daj bosanski napiši".
  • Ibrahim Edhem Berbić štampao je "Bosansko-turski učitelj" (1893. u Carigradu); Ibrahim Seljubac (1900.) "Novu bosansku elifnicu", a u tom duhu radili su i drugi autori vjerskih udžbenika (npr. Junuz Remzi Stovro).
  • Sejfudin Proho izdao je 1907. u Sarajevu "Tedžvidi-inas (na najlakši i najkraći način bosanski jezik.)".
  • Iste godine u Sarajevu izlazi "Tedžvidi edaijjei bosnevi" Ibrahima Saliha Puške.
  • 1908. u Sarajevu se pojavljuje djelo M. Dž. Čauševića "Bergivija", koje je uredništvo "Tarika" prevelo na bosanski jezik, "radi općenite koristi".
  • Arif Sarajlija također je dao svoju verziju prevoda Mevluda S. Ćelebije, ("Terdžuman mevludski na jezik bosanski", Carigrad 1909).
  • Franjevci su 1894 g. otpisivali M. P. Desančiću da ne govore srpski nego bosanski.
  • Gradonačelnik Mostara I. Kapetanović ne jednoj sjednici 1895. g. zabranjuje da gospodin Stagner nešto kaže na njemačkom jeziku; u zapisniku je navedeno kako je rekao "da mi ovdje nismo u Beču niti Gracu već u Mostaru i da treba da se govori bosanski, da svi razumimo".
  • U doba austrougarske uprave naziv bosanski jezik (Kallay ga je forsirao svojom nacionalnom politikom da suzbije hrvatski i srpski nacionalni pokret) postaje i službeni, ali ga ta uprava poslije i napušta, prihvatajući ime srpskohrvatski jezik (baron Burijan ga je forsirao čime je napustao Kallayevu nacionalnu politiku). Potiskivanje bosanskog jezika u stranu jasno je vidljivo i po datumima. Od 1.1.1879. upotrebljavan je naziv bosanski jezik - kao službeni jezik u Bosni i Hercegovini. Od 23.1.1879 na sjednici Bosanske komisije bilo je zauzeto stanovište da se naziva "bosanskizemaljski jezik". Ali u provizornom poslovniku za organe vlasti u BiH od 16.2.1879. već je upotrebljena oznaka "srpsko-hrvatski jezik". Naredbom Zemaljske vlade od 4.10.1907. g.određeno je da se "ima posve napustiti naziv 'bosanski jezik' i da se imade zemaljski jezik nazivati 'srpsko-hrvatski jezik'.
  • Prvi štampani kalendar "Tursko-bosanski rječnik" (Bitolj, 1912.) što ga je sastavio Ahmed Kulender.

U duhu "čovijeka" vedra čela, ispod se nalazi lista PRAVILNO-NEPRAVILNO, pa bi mogla dobro doći ovim što žude za vlašću u ovim predizbornim danima.

A

abdest-avdest
ajvar-hajvar
ako Bog da-akobogda
alat-halat
Albanci-Šiptari
Allah-Alah
aluminij-aluminijum
ambasada-veleposlanstvo
ambasador-veleposlanik (hrvatski)
amidža (stric)-amiđa
august (kolovoz)-avgust
australijski-australski
Austro-Ugarska carevina-Austrougarska carevina
Austro-Ugarska-Austrougarska
austrougarski period-austro-ugarski period (napomena: složeni pridjevi se pišu sastavljeno, kao jedna riječ)
automehaničar-auto-mehaničar
autoput-auto-put
avaz-havaz
avion (zrakoplov)-avijon
aždaha-aždaja

B

Babilon-Vavilon
bajrak-barjak
Bajram (blagdan)
bajram-namaz/bajramski namaz-Bajram-namaz (molitva, vrsta ibadeta)
Bajram šerif mubarek olsun/Blagoslovljen ti Bajram časni (bajramska čestitka)
barbarin-varvarin
Bavarska - Bajern, Bayern, Bavaria (engleski, njemački)
Bembaša/Bendbaša-Bentbaša
Banija-Banovina (peripanonska regija u Hrvatskoj, pominje se često u kontekstu sa Likom i Kordunom)
Banja Luka/Banjaluka (napomena:U Banjoj Luci)
bežičan, bežično - bežićan, bežićno
bh./bosanskohercegovački-BH., b-h, be-ha, BE-HA (napomena: bh. je skraćenica)
Bitka za Pofaliće
bici/bitki-bitci (dativ/lokativ od riječi bitka)
Bizant-Vizant
bizantijski-bizantski
Bosanska krajina-Bosanska Krajina, Bosanska kraina
Bosanski pašaluk-Bosanski Pašaluk
bošnjački narod-Bošnjački narod, Bošnjački Narod
Božiji-Božji, božji
brđanin, mn. brđani-brdžanin
brijeg, mn. bregovi/brijezi-brjeg

C

Č

čoban-ćoban

Ć

ćevabdžinica-ćevapdžinica, čevapdžinica, ćevapnica
ćevap-čevap
ćirilica-ćerilica, čerilica, čirilica, ćilirica
ćošak-čošak

D

daidža (ujak)-daiđa,dajdža
demokratija/demokracija
diplomacija/diplomatija
djelimično/djelomično
dječko/dečko
Doboj-Istok-Doboj Istok, Doboj istok
Doboj-Jug-Doboj Jug, Doboj jug
domovina-otadžbina (srpski)
Donji Vakuf-Donji-Vakuf
donjovakufski-donjevakufski, donje-vakufski, donjo-vakufski
Drugi svjetski rat-Drugi Svjetski Rat
duhan-duvan

džamija-đamija
džak (misli se na vreću)-đak

Đ

đak (misli se na učenika)-džak
đavo (šejtan, vrag)-džavo
đurđevak-džurdževak

E

efekt-efekat
Evropa-Europa (hrvatski)

F

fudbal-futbal, fusbal
Fudbalski klub "Sarajevo"/FK "Sarajevo"-FK Sarajevo

G

Gazi Husrev-beg-Gazi Husrev Beg, Gazi Husrev-Beg
glasati-glasovati (hrvatski)
gospođica (skrać. gđica)-gospodična (dijelovi Hrvatske)

H

hajde-ajde
Han-Pijesak-Han Pijesak, Han pijesak
helikopter-zrakomlat (hrvatski)
hemija-kemija
hereza-jeres, jereza
hiljada (tisuća)-iljada
hirurg-kirurg (hrvatski)
historija-istorija
hljeb (kruh)-hleb
hor (zbor)-kor
Holandija-Nizozemska
hrđa-rđa
hrđanje-rđanje
hrkati, hrčem-hrkam
hvala-fala
hvaliti-faliti
hvatati-fatati

I

Internet - INTERNET, internet
internetska stranica - Internet stranica
islam-Islam (religije se pišu malim početnim slovom)
Istanbul-Istambul, Istambol
Italijan/Talijan
italijanski/talijanski

J

Jerusalem-Jerusalim, Jeruzalem
jugoslavenski-jugoslovenski

K

kaiš-kajiš
kamion-kamijon
kanafa-kanapa, kanap
kanton-županija
kafez/kavez (krletka) (objašnjenje: krletka je uglavnom kućica za ptice)
kafić-kavić
kahva/kafa-kava
kaseta-kazeta (hrvatski)
kasino-kazino
katoličanstvo-katolicizam
Kipar-Cipar
ko-tko
konsenzus-koncenzus
konsistentan/konzistentan
kontroverzno-kontraverzno
korištenje - korišćenje
Koruška- Kärnten, Karintija, Carinthia (njemački, engleski)
Kosovo - Kosmet, Kosovo i Metohija
Kotor-Varoš-Kotor Varoš
krompir-krumpir
kršćanstvo-Kršćanstvo (religije se pišu malim početnim slovom)
kuhati-kuvati (srpski)
Kurban-bajram (blagdan)

L

lahak/lak (pridjev, promjena po padežima riječi lahak: gen. jd. lahka, komp. lakši; odr. obl. lahkilahku noć)
lahko/lako
lakomislen
lezbejka
lijepo-ljepo

LJ

ljetni-letnji, ljetnji

M

Madžar/Mađar
Makedonija-FYRM, Bivša Jugoslovenska Republika Makedonija
mašallah-mašAllah (nepravilna upotreba velikog slova)
mehak/mek (promjena po padežima: nom. mehak, gen. jd. mehka, komp. mekši; odr. obl. mehki)
Mesopotamija-Mezopotamija
milion-milijon
mrkva (šargarepa)

N

naočale/naočare
naprimjer/npr.-na primjer, primjerice
naranča/narandža-naranća, naranđa
Nijemac-Njemac
nešto-nešta
Novi Zavjet-Novi zavjet

NJ

Njemačka-Nijemačka, Njemaćka, Nijemaćka
Njemica-Nijemica

O

odsjek-odsijek
okean-ocean (hrvatski)
Omer-paša-Omer Paša, Omer-Paša
općina - opština
orijent (zem.)-orjent
Orijent (Istok - istočne zemlje i narodi)
orijentacija-orjentacija
Osnovna škola "Safvet-beg Bašagić"/OŠ "Safvet-beg Bašagić"-Osnovna škola Safvet-beg Bašagić
otkad/otkada-odkad
osmanlijski/osmanski-otomanski
Osmanlijsko/Osmansko carstvo-Otomansko carstvo
Osmanlije-Otomani
ovdje-ovde (srpski)

P

pasoš-putovnica
Perzija-Persija
pijun-piun
planeta-planet
pomoranča/pomorandža
ponedjeljak-ponedeljak
posjeta-posjet
poslijeratni
posljednji-poslednji
potpredsjednik-podpredsjednik
pozorište (teatar)-kazalište
prethistorija/predhistorija
prethistorijski/predhistorijski
prijestup/prestup
prijevod/prevod
prijevoz/prevoz
privreda-gospodarstvo
projekt-projekat
promaha (propuh)-promaja
Prvi svjetski rat-Prvi Svjetski Rat

R

računar-računalo (hrvatski)
razvoj (razvitak)
redovno-redovito
riža (pirinač)
rječnik - riječnik
rjeđi (rijedak) - rijeđi
Romi-Cigani
Rumunija-Rumunjska (hrvatski)
Rusija (Ruska Federacija)

S

sagovornik/sugovornik
saopćenje-priopćenje, saopštenje
saopćiti-saopštiti
sapun/safun
saradnik/suradnik
savremeni/suvremeni
sedmica-tjedan, nedelja
sistem (sustav)
Sjedinjene Američke Države (Sjedinjene Države)
Skender-Vakuf-Skender Vakuf
Slaven-Sloven (naprimjer: Južni Slaveni je pravilno, a Južni Sloveni nepravilno)
Slovenac
slovenski-slovenački
službenik - dužnosnik (nova riječ u hrvatskom jeziku)
Smail-aga-Smailaga, Smail-Aga
smjer-smijer
snimak-snimka
sport-šport
Srem/Srijem (prid. sremski)
sretan-srećan
stadion-stadijon
Stari Zavjet-Stari zavjet
Sveto Pismo-Sveto pismo

Š

Štajerska - Styria, Steirmark
Švicarska-Švajcarska

T

tačka-točka
takmičenje (natjecanje)
također- takođe
teritorij/teritorija
tok-tijek
trenutno-trenutačno
tužilac- tužioc

U

učestvovati-sudjelovati (hrvatski)
upotreba-uporaba
upotrijebiti-upotrebiti
uvjet (uslov)

V

Vlašić-Vlašič
vlašićki-vlašički
voz (vlak)

Z

Zabranjeno pušenje-Zabranjeno Pušenje (muzički bend iz Bosne i Hercegovine)
zahtijevati-zahtjevati
zvaničnik - dužnosnik (nova riječ u hrvatskom jeziku)

Ž

Nema komentara:

Objavi komentar